Povijest
Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno
još u prapovijesnom vremenu, što potvrđuju brojna
nalazišta (više od 150) iz neolitika, bakrenog, brončanog
i željeznog doba. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje,
predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju u željeznom se dobu
razvija i trgovina s okolnim središtima.
- Rimsko doba
Za vrijeme rimske uprave područje su naseljavala ilirska plemena, a
administrativno je pripadao dalmatinskoj provinciji. U to doba nastaju
i ceste u dolini Neretve. Bazilika iz IV - VI stoljeća u Cimu (danas
dio Mostara) vjerojatno je bila sjedište biskupije Sarsenterum,
koja se nalazila na području današnje Hercegovine.
- Srednji vijek
Novo razdoblje nastaje padom Rimskog carstva i doseljenjem Slavena.
Tokom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini
Zahumlje (Hum). Unatoč vrhovnoj vlasti Franaka, ovi su krajevi imali
određeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza Mihajla
Viševića (910. - 950.). Područjem su jedno vrijeme vladali
Nemanjići, zatim bosanski ban, a tokom XIV - XV. stoljeća sve su
snažniji humski knezovi. Jedan od njih - Stjepan Vukčić Kosača, koji je
stolovao u Blagaju pored Mostara 1448. dobiva naslov hercega (odatle i
naziv Hercegovina).
Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom
XV stoljeća, vjerojatno u doba Hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali
Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Helebija. KULA HERCEGUŠA je
sagrađena neposredno uz kulu Taru. Služila je u odbrambene svrhe, a i
za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za
vrijeme Herceg Stjepana, po kome je dobila i ime.
I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule: dubrovački
izvještaj od 3. aprila 1452. opisuje kako se Vladislav
Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede.
U izvještaju stoji: "ha preso quello di ... Blagay et do
castelli al ponte de Neretva (uzeo je ... Blagaj i dvije utvrde na
mostu na Neretvi).
Ime Mostar prvi se put pojavljuje u osmanskom popisu
stanovništva iz 1468.-1469., a da se ono odnosi na naselje oko
dviju kula na Neretvi jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća
Dubrovačke Republike 1474., što ga svrstava u relativno starija
naselja Hercegovine. Od njega su stariji Blagaj (1297.) i Gacko (1176),
koje se prvi put spominje kao glavno središte trgovačkih puteva,
razvijenim zanatstvom i trgovinom. Predstavljao je glavno
središte Hercegovine, Bosne i Zete.
- Osmansko doba
Osmanlije su osvojile Mostar vjerojatno 1468. godine. U Mostaru je tada
boravilo oko 35 osmanlijskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a
zatečeni stanovnici su postali kmetovi. Isprva središte
kajmakamluka, Mostar je zahvaljujući prometnoj važnosti prijelaza preko
Neretve početkom XVI. stoljeća postao sjedištem hercegovačkog
sandžaka. Godine 1566. dotadašnji drveni most zamijenjen je
kamenim; odluci je doprinio administrativni i prometni razvoj grada.
U XVI i XVII stoljeću bilježi se intenzivno širenja grada.
Krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se
razvijao kao tipično osmanlijsko naselje, s karakterističnim stambenih
četvrtima - mahalama, i trgovačkom četvrti - čaršijom. Tokom
XVIII stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.
Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački pašaluk, sa
sjedištem u Mostaru, na čelu s Ali-pašom Rizvanbegovićem,
koji je dobio i vezirski naslov. Otvoreni su i konzulati nekih zemalja,
poput Austrije, Italije, Rusije, Velike Britanije i Francuske.
Prometnom značaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar-Metković 1862.
- Austro-ugarsko doba
Baš kao i doba turske vladavine i doba Austro-ugarske je
ostavilo veliki trag na Mostar.U ovom periodu je izgrađeno dosta zgrada
evropskog stila,pa je tako i Mostar sve više počeo ličiti na
srednjevropski grad.Građevine orijentalnog stila su se sve više
počele mješati sa zgradama austro-ugarske gradnje i to je činilo
jedan veoma zanimljiv spoj. Velik broj građevina u doba Austro-ugarske
je izgrađen na Glavnoj ulici u Mostaru (današnji dio
Ul.Maršala Tita). Jedna od najlješih građevina ovog stila
je mostarska gimnazija(Gimnazija Mostar) koja podsjeća na sarajevsku
gradsku vijećnicu. Najpoznatiji gradonačelnik Mostara svih vremena
Mujaga Komadina je dio mostarske historije austro-ugarskog perioda.
- 20. vijek
Najznačajnije promjene u Mostaru su se desile baš u ovom
periodu. Tad je Mostar postao jugoslavenski grad(prvo kao dio
Kraljevine SHS,kasnije Kraljevine Jugoslavije te na kraju kao dio
socijalističke Jugoslavije (DFJ,FNRJ,SFRJ). Mostar je također u Drugom
svjetskom ratu dao dosta narodih heroja. Do 1991.godine Mostar je bio
mješavina kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je
upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj
Jugoslaviji. Bio je čist dokaz kako različiti narodi mogu živjeti jedni
pored drugih i jedni sa drugim u miru stvarajući jedinstven mostarski
mentalitet. Posljednjih 10 godina 20. stoljeća su bile najbolnije za
Mostar. Pored Sarajeva Mostar je doživio najveću ratnu tragediju. 1992.
i 1993. godine je ličio na Hirošimu,a 1993. godina je vjerovatno
jedna od najmračnijih u historiji grada Mostara. Te godine je
zahvaljujući nacionalističkim idejama i djelovanjima došlo do
sukoba među Mostarcima različitih etničnosti(Hrvata i Bošnjaka).
Bošnjaci su protjerani u istočni dio grada, a Hrvati su ostali u
zapadnom djelu grada kasnije samoprozvanom Zapadnom Mostaru.Tako je do
dan danas. Mostar je zahvaljujući ratu 1992-1995 dobio dvije homogene
cjeline (bošnjačku i hrvatsku pod nazivom Zapadni Mostar) dok je
broj mostarskih Srba u gradu sveden na minimun. Mostar je također
zahvaljujući ratu do dan danas najrazrušeniji grad u BiH gdje se
ističu Bulevar Narodne Revolucije(BNR) te Ulica Maršala Tita.
- Početak novog milenija
Najznačajnija dešavanja u ovom periodu su: 1.Obnova Starog mosta
i vraćanje stare gradske jezgre na listu UNESCO-a. 2.Donošenje
"Novog statuta Grada Mostara" čime je Mostar administrativno ujedninjen
grad.