Mostar
 |
 |
Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, točnije rečeno nalazi se u centru Hercegovine. Gradsko područje (Mostar i njegova okolina) se geografski može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada se proteže kanjon rijeke Neretve pa je Mostar poznat i pod nadimkom "grad na rijeci Neretvi". Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: Hum, Brkanovo Brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini 60-80 metara.Dvije najpoznatije planine koje se nalaze u blizini Mostara su Velež i Prenj. Kroz Mostar teku rijeke Neretva i Radobolja, a u njegovoj bližoj okolici nalaze se: Drežanjka, Buna, Bunica i Jasenica. Mostar je kao i većina hercegovačkih gradova veoma krševit. Klima Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te veoma vrućim ljetima gdje temperature u hladu znaju iznositi i do 45 celzijevih stupnjeva. Zbog toga je Mostar bio najtopliji grad u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini. Mostar je uz Atenu grad sa najviše sunčanih dana u godini, a snijeg u Mostaru je prava rijetkost. Zime u kojima se snijeg u Mostaru zadržao više od 15 dana: 1955./1956. (15 dana), 1962./1963. (23 dana), 1984./1985. (27 dana) i 2004./2005. (15 dana). Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mijenja. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošljivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Mostar ipak ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća i povrća. Jeseni i proljeća u Mostaru znaju biti izrazito kišoviti. U proljeće kad nema kiše, Mostar izgleda najljepše što je često znala biti inspiracija za mostarske pjesnike.
Grad Mostar, političko, financijsko i kulturno središte Hercegovačko-neretvanskog kantona smješten je podno obronaka planina Veleža, Huma i Čabulje, u dolini rijeke Neretve, na nadmorskoj visini 60-80 m. Mostar je stoljećima na raskrižju različitih civilizacija i svaka od njih je u njega utkala dio svoje posebnosti. To je grad sunca, zelenila, cvijeća, koji se odlikuje specifičnom i rijetko ugodnom mediteranskom klimom. Mostar je udaljen 60 km od Jadrankog mora. U gradu i njegovoj bližoj okolici nalaze se jedinstveni lokaliteti kulturno-povijesnog blaga i nasljeđa, koji svjedoče o životu na ovom području još u predantičkim vremenima. Mostar posjeduje kompletnu prostornu infrastrukturu, cestovni i željeznički promet, te modernu zračnu luku. Najstariji pisani dokumenti o Mostaru datirani su u prvu polovicu XV. stoljeća, a utemeljenje grada Mostara veže se za ime i zasluga je velikaša hercega Stjepana Kosače.
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini, kulturno i privredno
središte Hercegovine te upravno sjedište
Hercegovačko-Neretvanskog kantona. Ime je dobio po čuvarima mostova
(mostarima), na obalama rijeke Neretve. Grad je poznat po čuvenom
Starom mostu, izgrađenom u 16. stoljeću, koji je srušen 9. studenog 1993., da bi nakon rata 2004. godine most ponovo bio
izgrađen. Stari most je prvi kulturni spomenik u Bosni i Hercegovini
koji se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika kulture
svijeta.
Naseljena mjesta
Mostar ima status grada. Općina Mostar ima 57 naseljenih mjesta: Bačevići, Banjdol, Blagaj, Bogodol, Buna, Cim, Čule, Dobrč, Donja Drežnica, Donji Jasenjani, Dračevice, Gnojnice, Goranci, Gornja Drežnica, Gornje Gnojnice, Gornji Jasenjani, Gubavica, Hodbina, Humilišani, Ilići, Jasenica, Kamena, Kokorina, Kosor, Kremenac, Krivodol, Kružanj, Kutilivač, Lakševine, Malo Polje, Miljkovići, Mostar, Orlac, Ortiješ, Pijesci, Podgorani, Podgorje, Podvelež, Polog, Potoci, Prigrađani, Raška Gora, Raštani, Ravni, Rodoč, Selište, Slipčići, Sovići, Sretnice, Striževo, Vihovići, Vojno, Vranjevići, Vrapčići, Vrdi, Željuša i Žitomislići.
Pored Mostara, postoji i općina Istočni Mostar u RS-u, u čijem sastavu se nalazi selo Zijemlje. Općina Istočni Mostar do rata se nalazila u sastavu općine Mostar.
Grad je najveći urbani centar u Hercegovini i peti grad po veličini u
Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 1991. godine imao je 75.865
stanovnika. Danas je broj stanovnika u samom gradu nešto manji i
iznosi 64.301. U cijeloj općini, prema procjenama Zavoda za statistiku
Federacije Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, ukupno živi 105.448
ljudi. Od toga, 50.019 Bošnjaka, 50.929 Hrvata, 3.644 Srba, i
856 ostalih. Okolina urbane zone je veoma naseljena, sa bogatim
naseljima poput naselja Potoci (2921 stanovnika 1991. god.), Vrapčići
(3461 stanovnika 1991. god.), i Rodoč (4499 stanovnika 1991. god.).